Tribunal
Distrital Dili fo Decisaun Detensaun iha Casu Estraga ne’ebe
involve staff PNTL
PRESS RELEASE
3 Juni 2004
Juiz investigasaun
Tribunal Distrital Dili nian ohin fo decisaun ida atu hatama PNTL
nain tolu ho ema civil ida iha prisaun preventiva (durante loron
30 nia laran),nune’e mos fo liberdade condicional ba PNTL
nain neen nebe sei aprejenta an durante semana ida dala ida hodi
hein akujasaun atu julga kaju ida ne’e nebe kona ba allegasaun
estraga feto ho tinan 18 nebe acontece iha loron 10 Maiu 2004. Juiz
fo ninia decisaun ohin bainhira nia rona hotu tiha testemonia hirak
iha kaju ne’e durante loron haat nia laran, maibe ne’e
laos decisaun kona ba hahalok sala nian ka innocencia ba suspeitu
iha kaju seriu estraga ne’e nian. Maibe, ne’e decisaun,
tuir Artigu 20 nebe koalia kona ba Procedur Criminal nian kona ba
suspectu ruma nebe atu tama ba prisaun ka atu hetan liberdade condicional
nian hodi hein atu tuir julgamentu.
JSMP ho laran
mukit tebes katak iha loron 3 Juni 2004, staff PNTL ho UIR sira
la fo lisensa ba JSMP atu tama ihaTribunal, maske sira la iha autorijasaun
ida hosi Administrador Tribunal Distrital Dili nian, ka hosi Presidente
ba Tribunal Recurso. Staff PNTL ho UIR sira la fo lisensa ba JSMP
ninia observador sira atu tama iha Tribunal. Bainhira JSMP husu
razaun ba ida ne’e, polisi sira hateten katak tanba Commissioner
Paulo Martins mak fo orden ba sira hanesan ne’e. Maibe, edificio
tribunal nian hanesan edificio publico tamba ne’e tenke loke
ba publico. JSMP fo parabens ba Juiz Administrator Tribunal Ditrital
Dili tamba nia koko atu resolve situasaun ne’e bainhira ema
fo hatene ba nia kona ba problema ida ne’e.
JSMP hanoin ho
laran taridu kona ba UIR sira nia hahalok durante loron haat laran.
Embora regra Procedure Criminal hatete katak kaju assalta sexual
mos tenke taka ba publico, durante hearing ne’e polisi barak
ne;ebe la iha relasaun ho kaju ida ne’e tama sala julgamento
nian arbiru deit. Juiz investigasaun ne’ebe decidi kona ba
kaju ida ne’e fo hatene ba JSMP ninia observador sira katak
nia labele controla sira nia hahalok hanesan ne’e. Nebe mosu,
durante loron haat nia laran, dala ruma staff sira ne;e besik ema
nain 80 staff PNTL nian hamriik iha tribunal maibe sira la iha serbisu
iha neba. Embora iha polisi barak iha tribunal sira mos la fo proteksaun
ba victima ninia direitus. Maibe, ema abuja no book vitima bainhira
nia sai hosi sala julgamento. Presija atu fo attensaun ba vitima
nia seguransa, nomos fo respeitu ba ninia direitu bainhira julgamento
taka ba publiku. JSMP husu ba Commisioner PNTL atu fo hatene ba
nia staff katak sira la bele hamriik deit iha Tribunal karik sira
la iha razaun atu hela iha ne’eba, nomos sira tenke ba fali
sira nia serbisu fatin nebe governu selu sira atu halo: fo seguransa
ba publico. JSMP mos fo hatene ba polisia katak iha nasaun democratica,
ema hotu tenke hetan proteksaun, inklui ema nebe hetan akujasaun
mos.
JSMP mos ho laran
mukit tebes kona ba relatorio nebe dehan katak governu halo intervensaun
illegal iha kaju ida ne’e bainhira governu fo orden atu kaer
fali suspeitu sira hotu nebe hetan ona liberdade iha loron 31 Maiu.
kalan Aksaun ne’e halo suspeitu sira tauk nomos hosi ida ne’e
bele haree katak governu hanesan la fo respeitu ba poder sector
justica nian. Iha Republica democratica Timor Leste, tenke fo livre
ba sector justica atu halo sira nia serbisu tuir regra nebe cria
tiha ona kona ba sector justica, laos baseia ba ema sira nebe politiku
nia hakarak.
Embora JSMP simu
decisaun ne’e, JSMP mos ho laran taridu tebes katak Hearing
nebe halao ne’e kleur oit-oan no lori tempo demais, ho hanesan
ne’e ema sei la fo intensaun ba Artigu 20 ba Regra Procedure
Criminal nian. Tuir JSMP nia hanoin, factor ne’ebe iha relevancia
atu fo detensaun suspeitu bele decidi lalais liu, tanba la precisa
decidi kona ba salan ka innocence,
JSMP hakarak
rekomenda ba tribunal kona ba data julgamentu nian atu nune’e
bele decidi lalais, tanba kaju ne’e tenke ho progressu nebe
diak no ho efficiencia tebes, no halo tuir lolos duni, nune’e
ho apoio hosi sector tomak iha sociedade Timor nian laran atu nune’e
ema hotu bele hetan justica.
-end- |