HOME
ABOUT JSMP
NEWS
STAFF
DONORS
CONTACT
SEARCH


Resources:


Last modified: 7 June, 2004
 

Tribunal Distrital Dili fo Decisaun Detensaun iha Casu Estraga ne’ebe involve staff PNTL

PRESS RELEASE

3 Juni 2004

Juiz investigasaun Tribunal Distrital Dili nian ohin fo decisaun ida atu hatama PNTL nain tolu ho ema civil ida iha prisaun preventiva (durante loron 30 nia laran),nune’e mos fo liberdade condicional ba PNTL nain neen nebe sei aprejenta an durante semana ida dala ida hodi hein akujasaun atu julga kaju ida ne’e nebe kona ba allegasaun estraga feto ho tinan 18 nebe acontece iha loron 10 Maiu 2004. Juiz fo ninia decisaun ohin bainhira nia rona hotu tiha testemonia hirak iha kaju ne’e durante loron haat nia laran, maibe ne’e laos decisaun kona ba hahalok sala nian ka innocencia ba suspeitu iha kaju seriu estraga ne’e nian. Maibe, ne’e decisaun, tuir Artigu 20 nebe koalia kona ba Procedur Criminal nian kona ba suspectu ruma nebe atu tama ba prisaun ka atu hetan liberdade condicional nian hodi hein atu tuir julgamentu.

JSMP ho laran mukit tebes katak iha loron 3 Juni 2004, staff PNTL ho UIR sira la fo lisensa ba JSMP atu tama ihaTribunal, maske sira la iha autorijasaun ida hosi Administrador Tribunal Distrital Dili nian, ka hosi Presidente ba Tribunal Recurso. Staff PNTL ho UIR sira la fo lisensa ba JSMP ninia observador sira atu tama iha Tribunal. Bainhira JSMP husu razaun ba ida ne’e, polisi sira hateten katak tanba Commissioner Paulo Martins mak fo orden ba sira hanesan ne’e. Maibe, edificio tribunal nian hanesan edificio publico tamba ne’e tenke loke ba publico. JSMP fo parabens ba Juiz Administrator Tribunal Ditrital Dili tamba nia koko atu resolve situasaun ne’e bainhira ema fo hatene ba nia kona ba problema ida ne’e.

JSMP hanoin ho laran taridu kona ba UIR sira nia hahalok durante loron haat laran. Embora regra Procedure Criminal hatete katak kaju assalta sexual mos tenke taka ba publico, durante hearing ne’e polisi barak ne;ebe la iha relasaun ho kaju ida ne’e tama sala julgamento nian arbiru deit. Juiz investigasaun ne’ebe decidi kona ba kaju ida ne’e fo hatene ba JSMP ninia observador sira katak nia labele controla sira nia hahalok hanesan ne’e. Nebe mosu, durante loron haat nia laran, dala ruma staff sira ne;e besik ema nain 80 staff PNTL nian hamriik iha tribunal maibe sira la iha serbisu iha neba. Embora iha polisi barak iha tribunal sira mos la fo proteksaun ba victima ninia direitus. Maibe, ema abuja no book vitima bainhira nia sai hosi sala julgamento. Presija atu fo attensaun ba vitima nia seguransa, nomos fo respeitu ba ninia direitu bainhira julgamento taka ba publiku. JSMP husu ba Commisioner PNTL atu fo hatene ba nia staff katak sira la bele hamriik deit iha Tribunal karik sira la iha razaun atu hela iha ne’eba, nomos sira tenke ba fali sira nia serbisu fatin nebe governu selu sira atu halo: fo seguransa ba publico. JSMP mos fo hatene ba polisia katak iha nasaun democratica, ema hotu tenke hetan proteksaun, inklui ema nebe hetan akujasaun mos.

JSMP mos ho laran mukit tebes kona ba relatorio nebe dehan katak governu halo intervensaun illegal iha kaju ida ne’e bainhira governu fo orden atu kaer fali suspeitu sira hotu nebe hetan ona liberdade iha loron 31 Maiu. kalan Aksaun ne’e halo suspeitu sira tauk nomos hosi ida ne’e bele haree katak governu hanesan la fo respeitu ba poder sector justica nian. Iha Republica democratica Timor Leste, tenke fo livre ba sector justica atu halo sira nia serbisu tuir regra nebe cria tiha ona kona ba sector justica, laos baseia ba ema sira nebe politiku nia hakarak.

Embora JSMP simu decisaun ne’e, JSMP mos ho laran taridu tebes katak Hearing nebe halao ne’e kleur oit-oan no lori tempo demais, ho hanesan ne’e ema sei la fo intensaun ba Artigu 20 ba Regra Procedure Criminal nian. Tuir JSMP nia hanoin, factor ne’ebe iha relevancia atu fo detensaun suspeitu bele decidi lalais liu, tanba la precisa decidi kona ba salan ka innocence,

JSMP hakarak rekomenda ba tribunal kona ba data julgamentu nian atu nune’e bele decidi lalais, tanba kaju ne’e tenke ho progressu nebe diak no ho efficiencia tebes, no halo tuir lolos duni, nune’e ho apoio hosi sector tomak iha sociedade Timor nian laran atu nune’e ema hotu bele hetan justica.

-end-
Copy Right: JSMP-DIli, May 2003