UNIDADE
KRIMES GRAVES INFORMASAUN IKUS NIAN
17 February 2004
SCU: INVESTIGASAUN NO PROSEKUSAUN
Eis
Komandante Milisia Saka Loromonu Batugade Hetan Sentensa Tinan 7
Depois Hatan Sala Ba Oho Nudar Krimes Kontra Humanidade
Iha oras 9:00
loron 17 Fevereiro 2004, Juizes Painel Espesial ba Krime Graves
kastigu Lino de Carvalho tamba oho nudar Krimes kontra Humanidade.
Eis komandante milisia Saka Loromonu iha Batugade iha distritu Bobonaro
hatan tiha ona sala ba oho apoiante independensia Sabino Pereira
husi Maliana iha suco Palaka iha subdistritu Balibo iha loron 6
Setembro 1999. konsidera ba nian hatan sala, Painel husi Juizes
nain tolu iha Painel Espesial ba Krimes Graves fo kastigu Lino de
Carvalho ba tinan 7 nia laran iha kadeia.
Julgamentu Lino
de Carvalho hahu nanis tiha ona iha loron 19 Fevereiru 2002 nebe
adia tiha ba loron ikus. Tamba Juiz nain ida husi Juizes Painel
Espesial ba hikas tiha husi painel Juizes premeiru, julgamentu hahu
hikas fali iha loron 16 Fevereiru 2004 ho painel diferenti ida husi
Juizes Painel Espesial.
Iha loron 16
Fevereiru 2004, Lino de Carvalho hatan sala ba konta ida husi oho
nudar Krimes kontra Humanidade hanesan akuza iha akuzasaun SCU nebe
hatama iha fulan Maiu 2001. Akuzasaun ne'e alega katak membrus milisia
Saka Loromonu Batugade inklui akuzadu lori lakon Sabino Periera
hudi Atambua iha Indonesia Timor Osidental iha nebe nia halai tiha
ona iha fulan Setembru 1999 nia laran. Ida ne'e alega katak Pereira
lori tiha ba kuartelgeral milisia Saka Loromonu nian iha Batugade
iha Timor Leste iha nebe alega ho makas nia hetan baku to'o todan
no ordem atu oho Pereira fo husi Ruben Monteiro Goncalves milisia
Saka Loromonu nian komadante. Periera lori ba suco Palaka iha nebe
nia hetan sona to'o mate husi akuzadu ho membrus milisia seluk.
Depois ida ne'e vitima hetan ta iha kakorok.
Iha konkordasaun
entre Prosekusaun SCU ho akuzadu no ninian Konselho Defesa, Prosekusaun
SCU aseita atu dada hikas fali konta rua asaun deshumano nudar Krimes
kontra Humanidade hasoru akuzadu tamba ninian hatan sala ba konta
oho. Iha SCU nian kuzasaun akuzadu hetan tiha ona akuza konaba lori
lakon no baku apoiantes independensia iha loron 14 Abril 1999 no
lori lakon ho baku mestri nain hat iha loron 7 Maiu 1999 husi militar
Indonesia (TNI) no membrus milisia inklui defedante iha kuartelgeral
Milisia Firmi iha Balibo iha distritu Bobonaro.
Akuzasaun orijinal
SCU husi Maiu 2001 mos akuza Ruben Monteiro Goncalves no Ruben Tavares
eis komandantes milisia Saka Loromonu ho konta ida ba oho nudar
Krimes kontra Humanidade ida ba oho Sabino Pereira no konta tolu
ba asaun deshumanu nudar Krimes kontra Humanidade inklui sira nebe
temi tiha ona iha leten. Investigadores SCU fiar katak akuzadu nain
rua ne'e agora dadaun hela iha Atambua iha Indonesia Timor Osidental.
Iha kazu SCU
nebe laiha relasaun konaba lori lakon no halakon apoiantes independensia
Longuinos da Silva de Jesus iha areia Hera, Dili, Prosekusaun SCU
dada hikas fali akuzasaun hasoru akuzadu nain hat eis membrus milisia
Aitarak iha audensia ba dala uluk ebe halao iha Painel Espesial
ba Krimes Graves iha loron 12 Fevereiru 2004. Prosekusaun SCU dada
hikas akuzasaun ba persegisaun nudar Krime kontra Humanidade hasoru
akuzadu nain hat ho rajaun katak faktus nebe alega iha akuzasaun
la hasoru malu ho rekizitu husi rekere todan atu aprova ba akuza
ida iha prosekusaun nudar Krimes kontra Humanidade.
Antes atu dada
hikas fali akuzasaun hasoru Domingos Amati, Antonio Maukasa, Jorge
Manuel Lopes no Jose Lopes, akuzadu nain hat ne'e akuza tiha ona
ho persegisaun nudar Krime kontra Humanidade ba lori lakon ema apoiantes
indepedensia Longuinos da Silva de Jesus. Vitima alega hetan baku
husi mane nain hat no lori ba iha militar Indonesia (TNI) Postu
Rajawali iha area Hera, Dili, iha loron 1 Maiu 1999.
Wainhira akuzasaun
hasoru akuzadu nain ha'at dada hikas fali ona, akuzasaun ida hasoru
Mateus Carvalho, Komadante Kompania D Milisia Aitarak hatama ona
ba Painel Espesial ba Krimes Graves iha loron 25 Setembro 2003.
Komadante milisia Aitarak husi Kompania D- Mateus de Carvalho akuza
ho kontas seluk tan ba Krimes kontra Humanidade inklui lori lakon
ema no halakon Longuinos da Silva de Jesus iha loron 1 Maiu. Akuzasaun
alega katak Mateus de Carvalho lori vitima sai husi Postu Rajawali
Hera no katak vitima nian isin maten hetan fali depois de loron
tolu tuir mai iha tasi ibun Hera. Investigadores SCU fiar katak
Mateus de Carvalho oras ne'e sei livre hela iha Indonesia Timor
Osidental.
Ida hosi akuzado
iha kazu nebe dada hikas fila fali, Domingos Amati akuza nafatin
iha akuzasaun SCU rua seluk. Iha akuzasaun ida, Amati mos hetan
akuza hamutuk ho Francisco Matos ho Oho Antonio Pinto Soares iha
area Hera, Dili iha 5 September 1999. ida ne'e tuir desizaun ida
Tribunal Apelasaun iha fulan Dezembru 2003 nebe kansela rezeita
ba dala uluk akuzasaun SCU iha loron 11 Julho 2003. akuzasaun nebe
simu fila fali katak Domingos Amati no Francisco Matos sei hasoru
fali julgamentu oin mai ba oho Antonio Pinto Soares iha Paine Espesial
ba Krimes Graves.
Iha akuzasaun
seluk Domingos Amati mos hetan akuza ho hitu seluk ba konta rua
counts Krimes Kontra Humanidade, involve mos alega ba persegisaun
hosi lori lakon no tortura ba Sebastio Gusmao no Thomas Ximenes
iha kompanhia TNI compound iha Akanunu iha distrito Dili iha loron
8 Maiu 1999. Tribunal fo orarioatu hahu iha prinsipio fulan Maiu
2004 iha Painel Espesial ba Krimes Graves.
Desde Tribunal
hahu iha Painel Espesial ba Krimes Graves iha Timor Leste iha 2001,
hamutuk hotu defendantes nain 48 nebe agora akuza tiha ona ho liberta
l. Painel Espesial ba Krimes Graves konsiste hosi Juis Internasional
nain rua no Juis Timor Oan nain Ida. Oras ne'e dadaun, julgamento
13 ho hamutuk hotu defendantes 31 mak sei prosesu hela ou ho orario
atu hahu iha Painel Espesial ba Krimes Graves iha fulan sira oin
mai.
BA INFORMASAUN
RUMA TAN KONABA SCU KONTAKTU scu@un.org |